| ПРОГРАМ УЗУН МИРКОВА 1 >   | ПРОГРАМ КОСОВСКА 11 >

Југословенска кинотека
  • О НАМА
    • ИНФОРМАТОР О РАДУ
    • ДОКУМЕНТА
    • РУКОВОДСТВО
  • АРХИВ
    • АРХИВ ЈУГОСЛОВЕНСКЕ КИНОТЕКЕ
    • БИБЛИОТЕКА ЈУГОСЛОВЕНСКЕ КИНОТЕКЕ
  • РЕПЕРТОАР
    • УЗУН МИРКОВА 1
    • КОСОВСКА 11
  • ЧАСОПИС
  • АКТИВНОСТИ
    • ФЕСТИВАЛ НИТРАТНОГ ФИЛМА
    • ИСТОРИЈА-ФИЛМ-ИСТОРИЈА
    • THE FILM CORNER
    • ЈУГОСЛОВЕНСКА КИНОТЕКА НА EFG1914 ПРОЈЕКТУ
    • 100 СРПСКИХ ИГРАНИХ ФИЛМОВА (1911-1999)
  • АКТУЕЛНО
  • |
  • КОНТАКТ
  • О НАМА
    • ИНФОРМАТОР О РАДУ
    • ДОКУМЕНТА
    • РУКОВОДСТВО
  • АРХИВ
    • АРХИВ ЈУГОСЛОВЕНСКЕ КИНОТЕКЕ
    • БИБЛИОТЕКА ЈУГОСЛОВЕНСКЕ КИНОТЕКЕ
  • РЕПЕРТОАР
    • УЗУН МИРКОВА 1
    • КОСОВСКА 11
  • ЧАСОПИС
  • АКТИВНОСТИ
    • ФЕСТИВАЛ НИТРАТНОГ ФИЛМА
    • ИСТОРИЈА-ФИЛМ-ИСТОРИЈА
    • THE FILM CORNER
    • ЈУГОСЛОВЕНСКА КИНОТЕКА НА EFG1914 ПРОЈЕКТУ
    • 100 СРПСКИХ ИГРАНИХ ФИЛМОВА (1911-1999)
  • АКТУЕЛНО
  • |
  • КОНТАКТ

Erdeljanović: Kinoteka ponosna na Festival nitratnog filma

01/06/2016

Zа svoje 18. izdаnje Festivаl nitrаtnog filmа je okupio rekordаn broj učesnikа, čаk 35 evropskih, аmeričkih i аzijskih аrhivа iz čijih će fondovа, uključujući bogаti fond Jugoslovenske kinoteke, od 6. do 15. junа biti prikаzаno 110 vrednih stаrih ostvаrenjа sedme umetnosti. O progrаmu i znаčаju ove specijаlizovаne mаnifestаcije rаzgovаrаli smo sа uprаvnikom Arhivа Jugoslovenske kinoteke Aleksаndrom Sаšom Erdeljаnovićem.

 

– Festival nitratnog filma je stigao do punoletstva. Kako je teklo to „odrastanje“, u kojem ste učestvovali od samog početka i kako ocenjujete njegov današnji nivo?

 

Festival nitratnog filma je započeo „svoj život“ u veoma nezgodno vreme početkom 1999 godine. Te prve godine prikazivali smo samo zapaljive filmove koji se čuvaju u Arhivu Jugoslovenske kinoteke. Prvih nekoliko godina „odrastanje“ je bilo teško jer je i u samoj kući vladalo podozrenje oko održivosti ovakvog festivala i zbog problema sa troškovima za prevođenje filmova i izvođenje žive muzike na projekcijama. Sve je, međutim, pošlo nabolje kada sam 2003. godine u Austrijskom filmskom arhivu pronašao „Karađorđa“ i ostale najstarije srpske igrane i dokumentarne filmove koje su proizveli naši prvi producenti Svetozar Botorić i Đoka Bogdanović. Od tada je i država shvatila značaj i obim ovog festivala i mnogo ozbiljnije počela da ga potpomaže, krenuli su dolasci gostiju iz inostranstva i prikazivanja restaurisanih remek dela iz najpoznatijih svetskih i evropskih arhiva vezanih za period Nitratnog filma (1896-1953).

Posle 18 godina, mi smo visoko rangirani među festivalima arhivskog filma, o čemu najbolje govori podatak da će ove godine u 10 dana (6-15 jun) biti prikazano 110 filmova iz 35 evropskih, američkih i azijskih arhiva, a prošlogodišnji rekord, za koji smo smatrali da je neoboriv, podrazumevao je učešće 27 arhiva.

 

– Šta publika može da očekuje ove godine, u smislu koncepta festivala?

 

Prvih 16 godina koncept festivala je bio vezan isključivo za prikazivanje filmova iz Nitratnog razdoblja. Naravno, „pravi nitrati“ su bili isključivo iz našeg arhiva, a iz drugih kinoteka smo dobijali mahom nove restaurisane kopije klasičnih filmova iz tog perioda. Prikazivanje zapaljivih filmova je inače zbog problema iz prošlosti, kada su mnogi bioskopi izgoreli i izginulo puno ljudi, zabranjeni u više zemalja, tako da je jedan broj naših gostiju po prvi put imao šansu da zapaljivi film vidi na javnoj projekciji upravo u našem bioskopu, Muzeju Jugoslovenske kinoteke.

Od prošle godine, po ugledu na verovatno najznačajniji festival arhivskog filma – Il Cinema Ritrovato (Povratak filmu) u Bolonji, odlučili smo da donekle izmenimo koncept i damo šansu remek delima koja su snimljena i posle 1953. godine, nastala tokom šeste, sedme decenije prošlog veka. Time smo privukli i neku novu mlađu publiku, koja se još uvek teško odlučuje na gledanje nemih filmova, ali i dobili u kvalitetu filmova i bogatstvu programa koji prezentujemo.

 

– Koja ostvarenja Vi lično izdvajate iz programa?

 

Ove godine imamo blizu 40 programa, što znači i četiri projekcije dnevno u obe naše sale, u staroj – Muzeju Jugoslovenske kinoteke u Kosovskoj ulici i novoj – Upravnoj zgradi Jugoslovenske kinoteke u Uzun Mirkovoj ulici. Jako je teško odlučiti se između tolikog broja fascinantnih filmova koje ćemo prikazati, ali ću spomenuti one koji otvaraju i zatvaraju festival, velike spektakle kao što su dvodelni Jelena-Pad Troje (1924) Manfreda Noe i Kazanova (1927) Aleksandra Volkova. Istakao bih takođe ozvučenu verziju legendarne Ejzenštajnove Oklopnjače Potemkin (1930), monumentalnu dramu po delu Emila Zole Novac (1928) u reziji Marsela Lerbijea, decenijama zabranjeni Jedan Skandal (1966) rediteljskog dvojca Alov-Naumov, po noveli Dostojevskog, sjajnu mađjarsku komediju Liliomfi (1954) Karolja Maka, jedinstveni program austrijskih ranih erotskih i porno filmova, koji će biti prikazivani posle ponoći, jedini sačuvani deo kultnog samurajskog filma Neoprostivo (1926) Daisukea Ita, proglašenog za najbolje japansko ostvarenje svih vremena i mnoge, mnoge druge.

Navešću imena samo nekih od velikih reditelja dela koja ćemo gledati ove godine: Tod Brauning, Alf Sjeberg, Tomu Ušida, František Vlačil, Mario Soldati, Aleksej Granovski, Rangel Valčanov, Leo Mitler, Alber Kapelani, A.V. Sandberg, Oktavijan Miletić, Mario Bonar…

Najzad, spomenuo bih i dva programa koja dolaze iz našeg arhiva, sa zapaljivih kopija. U prvom ćemo prikazati dva ostvarenja poznatog češko-američkog dokumentariste Aleksandra Hakenšmida Bezrazložna šetnja (1930) i Zaboravljeno selo, u korežiji sa Herbertom Klajnom (1941), a u drugom veliki program animiranih klasika iz Amerike, Rusije, Nemačke, Češke i Rumunije, koje čuva naš Zapaljivi arhiv. Dodao bih i dve restauracije koje su upravo završene u Digitalnom odeljenju Arhiva Jugoslovenske kinoteke i imaće prezentaciju na ovogodišnjem festivalu. Reč je o filmovima iz perioda SFRJ – slovenačkom Srećno kekec (1963) Jože Galea i makedonskom Ukleti smo Irina (1973) Koleta Angelovskog.

 

– Šta sadrži već tradicionalni deo festivala posvećen filmskoj prošlosti sa ovih prostora?

 

Kao i svake od poslednjih godina, potrudili smo se da pronađemo i prikažemo rana ostvarenja vezana za prostore Srbije, bivše Jugoslavije i Balkana. U tome su nam ove godine značajnu pomoć dale Kinoteka Bolonje i Aj (Eye) institut iz Amsterdama. Iz Bolonje stižu četiri tek otkrivena filma vezana za Crnu Goru, Balkanske ratove i okupaciju Rijeke od strane italijanskih trupa, snimljena u periodu 1910-1918. S druge strane, od Kinoteke iz Amsterdama dobili smo niz od sedam putopisnih „Pate revija“ iz razdoblja 1926-1927, kada su njihovi snimatelji obišli tadašnju Kraljevinu Jugoslaviju i napravili serijal prekrasnih filmskih vinjeta u živopisnom „Pate koloru“, vezanih za naše ljude, tradiciju i običaje.

Istakao bih takođe i zajednički projekat Festivala kratkog metra, Jugoslovenske kinoteke i Avala Film Way-a, vezan za izradu prve kolekcije srpskih animiranih filmova u periodu 1925-1928. Na ovom DVD izdanju se nalazi 18 ostvarenja, a za program filmova koje je dao i pripremio naš Arhiv najzaslužniji su Rastko Ćirić i Nenad Popović.

 

– Kakvi će biti prateći programi?

 

Uz već spomenutu promociju i projekciju DVD-a „Srpski animirani film 1“, velika nam je čast što će se na našem festivalu predstaviti knjiga tek izdana u Zagrebu „Leksikon jugoslovenskog filma“, čiji je autor istaknuti filmski kritičar Nenad Polimac, dugogodišnji gost i prijatelj naše manifestacije. Naravno, potrudićemo se za još neka iznenađenja tokom festivala.

 

– Ko su gosti 18. Festivala nitratnog filma?

 

Iako nam je budžet ove godine za skoro četvrtinu niži od prošlogodišnjeg, osim do sada najbogatijeg festivala, kako po obimu programa tako i po broju filmova , rekord smo srušili i sa brojem od 32 gosta iz 18 zemalja. Među njima je 11 direktora kinoteka i upravnika arhiva, filmskih arhivista i stručnjaka, istoričara filma i filmskih novinara. Ovo je prava prilka da se na jednom mestu razmene iskustva, dogovore budući projekti i povežu ljudi čiji je jedini cilj sačuvati filmsku baštinu za budućnost i prikazati je nekim novim gledaocima.

 

– Kako uspevate u materijalnom i organizacionom smislu da okupite toliko inostranih kinoteka i arhiva?

 

Neverovatno je kako sa ovako ograničenim materijalnim resursima i malim brojem od petnaestak ljudi, koji rade na organizaciji festivala, pripremi kataloga, uvozu i izvozu filmova, pripremi filmova za projekciju, za prevodioce i muzičare, uspevamo sve ove godine ne samo da održimo festival već i da ga bitno poboljšavamo. Tajna uspeha je pre svega u kontaktu sa bitnim ljudima iz „kinotečkog sveta“, kao i u ogromnom ugledu koji uživa Jugoslovenska kinoteka, decenijama jedan od najznačajnijih i najvećih svetskih filmskih arhiva.

 

– U čemu je kulturološki značaj ovako specijalizovane manifestacije?

 

Značaj našeg festivala je mnogostruk. Pre svega, cilj nam je da prikažemo remek dela svetske kinematografije novim generacijama, kao i neke stare i zaboravljene filmove koji su danas dočekali svoje novo kritičko preispitavanje i iščitavanje. Pored ove edukativne uloge, koja je namenjena kako najširem sloju gledalaca tako i pre svega mladima koji će se profesionalno baviti filmom i njegovom istorijom, cilj nam je da skrenemo pažnju na hitnu potrebu spasavanja starih filmskih materijala (kako digitalnom restauracijom, tako i klasičnim analognim kopiranjem na filmsku traku).

Kao podatak koji će ovo potkrepiti, navešću da se smatra da je danas iz pionirskog perioda kinematografije (1896-1914) u svetu sačuvano manje od 10 posto snimljenih filmova. Ako je za utehu, zahvaljujući svemu što smo pronašli u proteklih 15 godina, kako u drugim arhivima tako i kod nas, Srbija se nalazi na pozitivnom vrhu sa oko 65 procenata sačuvanog domaćeg filmskog fonda.

 

– Da li ste proteklih godina bili zadovoljni odzivom takozvane obične publike?

 

Jedan od uslovno rečeno problema festivala bio je svih ovih godina i relativno mali odziv publike. Na to su uticala mnoga dešavanja u prethodnih četvrt veka, od zatvaranja bioskopa, ulične ali i televizijske piraterijere, lošeg bioskopskog i televizijskog programa koji je nametao komercijalne filmove i apslolutnu prevlast američke kinematografije, koja jeste najbolja ali ne i jedina značajna u svetu filma. Poslednjih godina smo puno radili na reklami i promociji festivala i dobili neke nove gledaoce, pre svega studente sa umetničkih fakulteta, no to je tek početak. Na nama je da i dalje aktivno radimo na većoj vidljivosti našeg festivala, da razbijamo animozitet prema remek delima nemog razdoblja, da širimo filmsku kulturu u svim slojevima…

 

– Na kraju, šta je po Vašem mišljenju neophodno za dalji život i razvoj Festivala nitratnog filma?

 

Smatram da naš festival pre svega počiva na ljudima i njihovom entuzijazmu, jer dok je njih, biće i festivala. Svakako, očekujem još veću pomoć našeg Ministarstva kulture (koje nas već godinama podržava) u svakom smislu, kao i dalje širenje i poboljšavanje naših kontakata kako sa kinotekama bivše Jugoslavije tako i sa svim vodećim svetskim arhivima. Dobre lične i profesionalne veze, razmena programa i ideja, naše aktivno učestvovanje na festivalima slične vrste, samo mogu doprineti nastavku života festivala Zapaljivog filma, događaja kojim se svake godine toliko ponosimo.

 

ЈУГОСЛОВЕНСКА КИНОТЕКА ФЕСТИВАЛ НИТРАТНОГ ФИЛМА
Next StoryZlatni pečat Jugoslovenske kinoteke za Žilnika i Dušicu Žegarac

МЕСЕЧНИ ПРОГРАМ

image name

ЧАСОПИС КИНОТЕКА

image name

СТАЛНА ПОСТАВКА

image name

ФЕСТИВАЛ НИТРАТНОГ ФИЛМА

image name

Сезона филмских класика

image name

Актуелно

  • Milan Vlajcic_kinoteka
    Представљен легат Милана Влајчића у Кинотеци
  • Још две недеље слободан улаз на сталну поставку Кинотеке
  • Jugoslovenska kinoteka_Novosadski sajam knjiga_2023-2
    Кинотека на Новосадском сајму књига
  • MAR-23-ig-najava-02
    Кинотека у марту: Луј Мал, Изабел Ипер, Настасја Кински
  • 09_fest_2023_kinski_pecat_040323_foto_dusan_milenk_20230304_202832
    Настасја Кински примила Златни печат Кинотеке
  • kinoteka-muzej_festa_49
    Отворен Музеј Феста у Кинотеци

Ознаке

ACE EFG FIAF IN MEMORIAM THE FILM CORNER VIP КИНОТЕКА YU ФИЛМ ЈУГОСЛОВЕНСКА КИНОТЕКА А1 КИНОТЕКА ЗЛАТНИ ПЕЧАТ МОЈ ИЗБОР РЕПЕРТОАР СРПСКИ ФИЛМ ФЕСТ ФЕСТИВАЛ НИТРАТНОГ ФИЛМА ЧАСОПИС КИНОТЕКА

КИНОТЕКА НА ПРОЈЕКТУ EFG1914

image name

Партнери

image name

image name

image name

ПОДРШКА

image name

ПРОЈЕКЦИЈЕ

  • РЕПЕРТОАР
  • САЛА МАКАВЕЈЕВ
  • МУЗЕЈ КИНОТЕКЕ
  • АКТУЕЛНО
  • ЧАСОПИС

О НАМА

  • ИСТОРИЈАТ
  • АРХИВ
  • БИБЛИОТЕКА
  • РУКОВОДСТВО
  • КОНТАКТ

СТАЛНИ ПАРТНЕРИ

image name

image name

image name

ЈУГОСЛОВЕНСКА КИНОТЕКА

Национални филмски архив Републике Србије. Стални члан и један од оснивача Међународне федерације филмских архива (FIAF). Југословенска кинотека је носилац статуса установе културе од националног значаја.
image name

Copyright © 2021 Југословенска кинотека