• Start: 11/08/2016 00:00
  • End: 11/08/2016 00:00

Orig. naslov Il portiere di notte
Podaci (IT/SAD, 1974) 118'
Uloge Šarlot Rempling, Dirk Bogard
Režija Liliana Kavani
Mesto Svečana sala, Uzun Mirkova 1
Datum 11. avgust 2016.
Vreme 18:00
Program Hitovi FEST-a

Beč, 1957. Slučajan susret noćnog portira Maksa (Dirk Bogard) i supruge svetski slavnog američkog dirigenta, Lucije Aterton (Šarlota Rempling), obnavlja njihovu zajedničku prošlost u koncentracionom logoru: sado-mazohističku vezu SS oficira i logorašice. Potpuno i isključivo posvećeni jedno drugome, zaključavaju se u njegovom stanu, da bi na kraju jedino moguće rešenje našli u zajedničkoj smrti…

***

"Složen odnos prošlosti i sadašnjosti, fikcije i zbilje, pamćenja i žudnje, uspostavlja se kao dominantan interes filma već uvodnom sekvencom, koja ponavlja montažni postupak plan–kontraplan sve dok Max i Lucia ne uspostave kontakt pogledom, naglašavajući neraskidivu povezanost gledatelja i gledanog, promatrača i izvođača, u procesu uspostave značenja. Niz retrospekcija koje predočuju zbivanja u koncentracijskom logoru predstavljene su kao repertoar reprezentacijskih praksi uobličavanja i tumačenja traumatičnih doživljaja, koje često predočuju razne vrste izvedaba: balet, kabaret, snimanje film. kamerom. Naglašavanje izravnih posljedica svake izvedbe i odgovornosti inherentne pristanku na igranje bilo koje uloge – na drastičan način oprimjerene transpozicijom biblijske priče o Salomi u kontekst koncentracijskog logora – od gledatelja neprestano traži da razrješenje paradoksa potrebe za pamćenjem i želje za zaboravom prošlosti traži u jednako paradoksalnom nastojanju narativnog i interpretativnog uobličenja zla koje onemogućuje svako oblikovanje i tumačenje. Dok se Maxovi suborci oslobađaju odgovornosti za zločine prošlosti uprizorivanjem teatralnih suđenja, uklanjajući potom svjedoke koji ugrožavaju održavanje uspostavljene dihotomije prošle izopačenosti i sadašnje normalnosti, Max i Lucia u završnoj sekvenci priznaju potpuno poistovjećenje svojih identiteta s pov. ulogama. Retrospektivno oblikovanje koncentracijskih logora kao prostora izvršenja, ali i mjesta podučavanja zločina, autoreferencijalnim samoispitivanjem potkopava odijeljenost promatrača od predmeta promatranja, normalnost gledatelja od perverzije spektakla. Film je izvorno izazvao skandal, a u obranu umj. vrijednosti stali su brojni ugledni tal. umjetnici: L. Visconti, A. Moravia, Natalia Ginzburg i E. De Filippo."

T. Brlek, Filmski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2003