• Start: 21/12/2016 20:00
  • End: 21/12/2016 23:00

Orig. naslov Intolerance: Love's Struggle Throughout the Ages
Podaci (SAD, 1916) 167'
Uloge Lilijen Giš, Daglas Ferbenks
Režija Dejvid Vork Grifit
Mesto Svečana sala, Uzun Mirkova 1
Datum 21. decembar 2016.
Vreme 20:00
Program Stogodišnjica filma "Netrpeljivost"

Film se sastoji od četiri priče iz četiri epohea. U Padu Vavilona (539. pne.) prikazana je zavera protiv plemenitog kraljevića Belšazara koju uzalud pokušava sprečiti Gorštakinja. Belšazar biva ubijen u napadu persijskog kralja Kira. U Nazarećaninu prikazan je sukob Isusa s farisejima i njegovo razapinjanje, u Srednjovjekovnoj priči pokolj hugenota na Vartolomejsku noć 1572. godine, koji je organizovao kralj Karlo IX i Katarina Mediči, te uzaludan pokušaj plemića Prospera da spasi voljenu devojku i njene roditelje. Savremena priča Majka i zakon, prema istinitom slučaju Stielow iz 1914. godine, prikazuje podvalu zbog koje je Mladić osuđen na smrt, a njegova supruga preduzima sve da ga spasi.

***

"Četiri priče ne izlažu se na način omnibusa, sukcesivno, već se prepleću kroz 53 izmjene, i to neshematičnim redom, a često se (27 puta) među te fabularne fragmente insertira isti lajtmotiv – vremenski neutralan kadar majke koja njiše kolijevku. Finala triju priča su tragična, a film dolazi do dram. kulminacije kada mladićeva supruga, sat prije egzekucije, u sceni režiranoj paralelnom montažom, nastoji doći do guvernera i s pribavljenim dokazima izmoliti pomilovanje. U svim je pričama naglasak na ljudskim patnjama prouzročenim društv. nepravdama, vjerskom nesnošljivošću, licemjerjem i intrigama – općenito netrpeljivostima raznih vrsta, a jedina konstantna snaga otpora je ljubav, simbolizirana lajtmotivom. Odatle i podnaslov filma – Borba ljubavi kroz vjekove. Razlomivši radnju u četiri epohe, fragmentiravši i ispreplevši četiri fabularna niza, Griffith je odustao od klas. stepenastog razvijanja priče, a s očevidnom namjerom isticanja humane ideje. Tako je narativnu montažu zapravo nadopunio elementima asocijativne (intelektualne), i nakon klas. fabularnog djela Rođenje jedne nacije dao nov poticaj razvoju film. umjetnosti, ohrabrivši razvojni uspon filma prema modernizmu. Prikazan (s isječenim religijskim prizorima) 1919. u sovjetskoj Rusiji, film je izvršio golem utjecaj na sovj. avangardu, a slijedile su i raznolike imitacije njegova narativnog prosedea (Listovi iz Sotonine knjige C. Th. Dreyera, 1921; Umorna smrt F. Langa, 1922; Tri vijeka B. Keatona, 1923). Film je bio i grandiozan produkcijski pothvat. Redatelj je početno realizirao suvr. priču koja se prikazivala i kao zasebni film, a potom, nakon napada na Rođenje jedne nacije zbog rasističkih naznaka, odlučio je te napade demantirati trima dodatnim pričama. Troškovi produkcije iznosili su tada basnoslovnih 2 milijuna dolara, samo u priči iz Babilona sudjelovalo je oko 4000 statista, a sveukupno je snimljeno oko 100 000 metara filma, što je Griffith montirao za dva mjeseca. Zanimljivo je i da je film realiziran bez knjige snimanja, a prikazivan je i u koloriranoj verziji. Ostvario je, međutim, tek prosječan utržak – struktura filma bila je publici odbojna, a takve su postajale i Griffithove pacifističke ideje pred ulazak SAD u I. svj. rat. Izgubivši vlastiti uloženi kapital, Griffith sve do kraja karijere nije prevladao produkcijske poteškoće."

A. Peterlić, Filmski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2003