• Start: 01/10/2016 00:00, 1 More
  • End: 01/10/2016 00:00

  • Start: 09/11/2016 10:00
  • End: 09/11/2016 12:30

Orig. naslov Metropolis
Podaci (NEM, 1927) 153’
Uloge Alferd Abel, Brigite Helm
Režija Fric Lang
Mesto Svečana sala, Uzun Mirkova 1
Datum 9. novembar 2016.
Vreme 10:00
Program Dani nemačkog filma

Godine 2000. industrijalac Fredersen vlada raskošnim gradom Metropolisom, čiji elitni sloj lagodno živi eksploatišući robovski rad ljudi zatočenih u podzemlju. Fredersenov sin Freder zaljubi se u mladu Mariju, koja propoveda ljubav i odbacuje nasilje u borbi protiv nepravednog poretka. Fredersenov glavni saradnik, zli naučnik Rotwang, kreira robotsku Marijinu dvojnicu kako bi uneo pomutnju među radnike...

***

"Prema vlastitoj izjavi (koju su poslije neki povjesničari filma osporavali), nadahnut njujorškim neboderima, F. Lang odlučio je snimiti futuristički film, predloživši tadašnjoj supruzi Th. von Harbou da napiše romaneskni predložak – po tvrdnji L. Eisner, scenarij je prethodio romanu, a po nekim drugim povjesničarima (Th. Elsaesser) nastajali su istovremeno. Čelnik tvrtke UFA-e E. Pommer odobrio je iznimno velik budžet (konačni troškovi iznosili su pet milijuna maraka, navodno više i od proračuna → Netrpeljivosti, čime bi M. bio najskuplji projekt nij. razdoblja), a Lang je film koncipirao sintetizirajući ekspresionistička i futuristička načela. Idejno naslijeđe ekspresionizma razvidno je u kritici dehumanizirajuće tehnologije, u motivima iracionalnosti, arhaičnosti, otuđenosti u urbanom ambijentu te u redateljevu omiljenom motivu – moćnog i nemilosrdnog Uma koji vlada individualnom i kolektivnom sudbinom ljudi, dok je futurizam prisutan u fascinaciji urbanom i tehnološkom modernošću te u konačnici priznanjem potencijala za društv. promjene koji leži u modernoj tehnologiji. Ekspresionizam i futurizam susreću se i na oblikovno-dizajnerskom planu, skladnim povezivanjem prepoznatljivo ekspresionističke teksture fotografije, geometrijski komponirane scenografije i mizanscene (pravilno gibanje masa) s futurističkom arhitekturom, dizajnom prometala i vizualnim efektima (npr. česta uporaba snopova svjetala). Kritičari često ističu kako je jednostavna i nerijetko banalna antiutopijska priča, koja u završnici postaje utopijskom, samo izgovor za stilsko-dizajnerska rješenja, međutim ona je i interpretacijski zanimljiva. Sukob klasa koji završava pomirenjem, uz afirmaciju ljubavi kao vrhovnog načela, u konačnici se doima kao afirmacija kršć. soc. nauka, no prema pojedinim tumačenjima sadrži bilo marksističko-komunističke, bilo nacističke odn. fašističke značajke (Hitler i Goebbels bili su poklonici filma), a pojedini kritičari sugeriraju da se završno izmirenje može sagledavati i kao ironijski komentar. Posebno je zanimljiv tretman Marije – tim ženskim aseksualnim mesijanskim likom, s jasnim asocijacijama na Krista, film sugerira feminističko usmjerenje, ali je likom destruktivnog erotiziranog i zavodljivog ženskog robota ujedno kritičan prema samosvjesnoj ženskoj seksualnosti. Temeljno ostvarenje znanstvene fantastike i vrhunac dizajnerske kreativnosti, M. je jedan od najimpresivnijih nij. filmova uopće. Poslije su izrađivane i kolorirane kopije s pridodanom pop-glazbom."

D. Radić, Filmski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2003